Geografski položaj
Kakanj je općina u centralnoj Bosni, koja se nalazi sjeverno od Visokog, a jugo-istočno od Zenice. Smještena je između brda na obje obale rijeke Zgošće. Administrativno pripada Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko-planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim resursima. Geološka građa izuzetno je složena. Teren je izgrađen od različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih. Starost zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju formacije razne starosti, počevši od najstarijih paleozojskih, zatim mezozojskih i mladih – tercijalnih tvorevina. U zapadnom dijelu općine prisutna je jurska neraščlanjena vulkanogena – sedimentna formacija (pješčari, glinci, laporci, rožnjacisa malo dijabaza i spilita) koja ima najveće površinsko rasprostranjenje u širokom pojasu od sjeverozapada do jugoistoka. Na zaravnjenim položajima su manje površine dubokih degradiranih i podzolno – pseudoglejnih obročnih tala. Oblici reljefa su različiti. Što je formacija više sastavljena od kompaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji oblici reljefa, a kod trošnijih stijena su blaži i zaobljeniji. Na ovom području se miješaju glinoviti produkti raspadanja koji potiču od čistih krečnjaka i silicijskog praškastog materijala, pa su se na ovim stijenama obrazovala pretežno smeđa kisela plitka, srednje duboka tla i smeđa degradirana tla, dok su na manjem dijelu nastala aluvijalno – deluvijalna tla.
Općina Kakanj koja je pretežno brdsko – planinskog karaktera sa umjerenom kontinentalnom klimom, iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5 km, izuzev rijeke Bosne, su čiste i industrijski neopterećene. Kanjoni rijeka Zgošće, Trstionice i Ribnice su povoljni za izgradnju manjih hidrocentrala. U gornjim dijelovima svojih tokova ove rijeke, uključujući i rijeku Bijele vode, su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Na teritoriji općine se nalaze brojni potoci. Relativno lahka pristupačnost koritima ovih potoka i njihova nezagađenost daju pogodne uvjete općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih potencijala. Voda se može koristiti na samom izvorištu, a također se može koristiti za proizvodnju flaširane vode. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci, i to: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički.
Prirodni resursi
Raspoloživa prirodna bogatstva na području općine Kakanj su: mineralne sirovine (ugalj, lapor, krečnjak i termomineralne vode), šume, vode, obnovljivi izvori energije i poljoprivredno zemljište. Geološka istraživanja su pokazala da se na području općine osim gore navedenih resursa nalaze i kvarcni pješčar, bituminozni i sedrasti krečnjaci, vulkanogeni sedimenti (spiliti, dijabazi, serpentiniti) i glina (kaolinske i dr.) u ograničenim količinama. Energetski potencijal općine uglavnom se bazira na rezervama mrkog uglja. Karakteristika eksploatacionog polja na području općine Kakanj je da se u njima nalaze ležišta izdvojena kao posebne cjeline. U zavisnosti od vertikalnog položaja ugljenih slojeva, u odnosu na površinu, pojedini dijelovi eksploatacionog polja se eksploatišu jamski, a drugi površinski. Zapadno od Kaknja nalaze se praktično neograničene količine krednih krečnjaka koji se na užim lokacijama također eksploatiše kao sirovina za cementnu industriju. Postojanje ove sirovine uslovilo je razvoj građevinske djelatnosti.
Klima
Na području općine Kakanj, preovladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i hladnim zimama, dok u brdsko-planinskom području sa nadmorskim visinama i preko 1.000 m, imamo subplaninsku klimu gdje su prosječne godišnje temperature za nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800 mm. Prosječna količina padavina na godišnjem nivou iznosi 861 mm. Najveće količine padavina imamo u novembru i decembru, dok su u ostalom dijelu godine, izuzev juna mjeseca, dosta pravilno raspoređene. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10ºC. Najhladniji mjesec je januar, s prosječnom temperaturom od -2,3 ºC, a najtopliji mjeseci su juli i avgust, sa temperaturama od 19,7 i 19,5 ºC. Prosječna godišnja relativna vlažnost iznosi 81%.
Historija Kaknja
U mlađem kamenom dobu područje Kaknja je bilo žarište razvitka neolitskih kultura, u nauci poznatih kao Kakanjska kultura i Butmirska kultura. Područje je bilo prekriveno naseljima i sa nesumnjivo brojnijom populacijom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko bliskih lokaliteta: Obre I (Raskršće), koje pripada starčavačko/impresso i kakanjskoj kulturnoj grupi, Obre II (Gornje polje) koje u cjelini ulazi u krug butmirske grupe i Zagrebnica (selo Donje Papratnice ) udaljenog 1, 5 km južno od Kaknja i predstavlja lokalitet kakanjske kulture.
Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine. Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.
Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolitskog doba. Srednjovjekovni naziv za ovo područje bio je Trstivnica. Pretpostavlja se da je u vrijeme Rimske imperije ovdje postojalo naselje, premda ostaci iz tog perioda nisu pronađeni. Ne postoje ni arheološki niti toponimski tragovi iz ranog Srednjeg vijeka.
Tek pred kraj XIV vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata pod nazivom Curia regis ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322-1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime Kraljeva Sutjeska, u starim dokumentima još iz XIV vijeka spominje se latinski naziv Curia bani što u prevodu znači banski dvor.
Za razliku od Bobovca kraljevski dvor bio je smješten u blizini naselja. Politička funkcija kraljevskog grada Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada njamoćniji evropski vladar Sigismund Luksemburški.
U XIV i XV stoljeću Bosna je doživjela veliki kulturni napredak te su istaknuti kulturni krugovi svoje mjesto našli na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Bobovac su u maju 1463. zaposjeli Osmanlije, označivši time kraj njegove političke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva. Brojni sačuvani dokumenti bosanskih vladara izdati su upravo u Kraljevoj Sutjesci.
Razdoblje srednjovjekovne Bosne obilježeno je velikim brojem do danas sačuvanih spomenika na cijelom općinskom području. Posebnost i draž bosanskohercegovačke kulturne historije čine njeni stećci, kameni nadgrobni spomenici na koje je brojnim reljefnim ukrasima upisan dio života i povijesti Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najljepši jeste Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju. Izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Putna povezanost
Općina Kakanj ima povoljan geoprometni položaj, razvijenu mrežu magistralnih, regionalnih, lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca. Povoljan geografski položaj koji ima općina Kakanj čini ju važnim sjecištem saobraćajnica. Zahvaljujući dionici autoputa koridora Vc (autoputu A1 - od južne granice grada Visokog do izlaza Zenica-Jug, 33,2 km) i magistralnim putevima M17 i M5, koji prolaze kroz općinu Kakanj, može se konstatovati da je locirana na osnovnom putnom i željezničkom koridoru iz Bosne i Hercegovine prema Evropi.
Od Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine gdje se nalazi međunarodni aerodrom općina Kakanj je udaljena 50 kilometara, dok je od sjedišta Zeničko-dobojskog kantona odnosno grada Zenice udaljena 25 kilometara.
Također, željezničkom prugom Doboj-Sarajevo-Ploče područje Kaknja je povezano sa svim krajevima zemlje, a preko njih sa Evropom i svijetom što govori da u području Kaknja postoji čvrsta povezanost transporta i privrede.